Nema dileme da sve države koje se nalaze na trasi budućeg gasovoda Turski tok sprovode aktivnosti u skladu sa planom i očekuje se da će taj projekat u linijskom delu kroz Srbiju do granice sa Mađarskom biti realizovan do kraja ove godine, izjavio je danas ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić.

On je novinarima u pauzi skupa "Energetska bezbednost u region", kome su prisustvovali ministri regiona, među kojima i njegove kolege iz Mađarske i Bugarske, rekao da će i Bugarska završiti nedostajući linijski deo infrastrukture do kraja ove godine.

Tanjug (Jaroslav Pap)

Antić kaže da se pre konferencije o energetskoj bezbednosti u regionu sastao sa ministrima regiona, a da je pre svega sa ministrom spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peterom Sijartom i ministarkom energetike Bugarske Temenuškom Petkovom, razgovarao i o gasovodu Turski tok.

"Potpuno odgovorno mogu da kažem da će Gastrans, kompanija koja razvija taj projekat u Srbiji, svoje deonice od Zaječara do Horgoša, u linijskom delu završiti oko 18. decembra", kaže Antić.

Upitan o eventualnim pretnjama i rizicima po taj projekat, Antić je rekao da je Turski tok komercijalni projekat koji razvijaju kompanije koje u njemu učestvuju i koji je baziran na obavezujućim zakupima kapaciteta koji su sprovedeni i u Bugarskoj i u Srbiji.

"Ne doživljavam tu vrstu rizika. Razumem da u medijima taj projekat može da se razigrava na različite načine, ali uzimajući u obzir da se on realizuje u skladu sa pravilima igre u tom svetu koja su bazirana na zakupu kapaciteta, ne očekujem bilo kakvo iznenađenje", poručio je Antić.

Upitan o eventualnim problemima u vezi sa pravilima EU, Antić je rekao da je kompanija "Gastrans" koja razvija taj projekat od Agencije za energetiku tražila i dobila odobrenje za izuzeće od određenih odredbi Trećeg energetskog kapaciteta u skladu sa Zakonom o energetici Srbije, a koji je usklađen sa zakonodavstvom EU.

Podsetio je da je Agencija za energetiku Srbije akt o izuzeću uputila na mišljenje Sekretarijatu Energetske zajednice i da je to mišljenje pozitivno uz određene uslove.

"Kad je reč o ispunjavanju uslova, deo je ispunjen samim aktom o izuzeću, neki od dodatnih uslova kao što je razdvajanje energetskih aktivnosti u Srbiji su procesi koji su u toku", dodao je Antić.

Ministar kaže da se vodi stalan dijalog sa Sekretarijatom energetske zajednice, te da duboko veruje da ćemo do kraja ovog procesa naći jedno zajedničko, izbalansirano rešenje koje će biti na zadovoljstvo svih učesnika.

Ministarka energetike Bugarske naglasila je da je gasna infrastruktura važan projekat za Bugarsku i od ključnog značaja za novu energetsku strategiju te države.

Navela je da su rokovi za završetak gradnje poznati, a da u međuvremenu "Bugartrans" gradi 11 kilometara gasovoda od tursko-bugarske granice.

Sijarto: Pratiti nacionalne interese, bez duplih standarda

Energetska sigurnost je u Mađarskoj pitanje nacionalne bezbednosti i izgradnja Turskog toka je evropski interes, izjavio je danas ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto u Beogradu na skupu "Energetska bezbednost u regionu".

On je poručio i da je tim povodom za Mađarsku ključ da prati nacionalne interese, kao i da to važi za ceo region, a da dupli standardi moraju da budu eliminisani.

"Imamo četiri principa koje moramo da pratimo. Sve odluke moraju da budu zasnovane na konsultacijama i zajedničkom dogovoru i pristanku zemalja centralne i jugoistočne Evrope. Dupli standardi moraju da budu eliminisani. Trenutno vidimo da kad god imamo saradnju sa Rusima mi se nađemo pod jakim napadom, ali kad Zapad sarađuje sa Rusijom onda je sve O.K. To mora da bude eliminisano", ukazao je Sijarto.

On je na konferenciji u organizaciji Adrija Medija grupe ocenio i da nijedna zemlja ne treba da bude napadana, jer pravi svoj "energetski miks".

"Defitivno nam je potrebna saradnja na nivou Evroazije", rekao je Sijatro.

On je naglasio i da će ako drugi projekti ne uspeju ili ne budu napredovali dovoljno brzo jedino rešenje za njih biti "Južni koridor", odnosno proširenje Turskog toka.

"Razumemo da se našim zapadnim prijateljima ni taj projekat ne sviđa i zovu ga ruskim", rekao je Sijarto, ali je ukazao da su tu Turska, Bugarska, Mađarska, Srbija. "Tri od četiri su članice NATO, dve su članice EU, Srbija je zemlja kandidat za članstvo u EU, kakav je onda to ruski projekat? Ovo je centralnoevropski i jugoistočnoevropski projekat u kome su dominantne članice NATO i EU", ukazao je Sijarto.

S obzirom na složenu situaciju, kako u svetu, tako i u Srbiji, kao i komplikovane odnose između svetskih sila, ministar spoljnih poslova Mađarske se osvrnuo i na nove moguće opcije.

"Mi razumemo da je ovo period promena zbog nesigurnosti sprovođenja ruskog gasa Ukrajini. Treba da razmotrimo nove rute i nove izvore. Nova moguća ruta je usmerena ka jugu, kroz Tursku, Bugarsku, Srbiju i Mađarsku", rekao je Sijarto.

On je istakao i da su zainteresovani da ova ruta bude izgrađena.

Dodao je i da su "zainteresovani za napredak u izgradnji infrastrukture i u Srbiji i u Bugarskoj.

"Mađarska je donela neophodne odluke kako bi već bila u mogućnosti da primi gas od 2020. ili 2021. godine sa granice sa Srbijom", kaže Sijarto i naglašava da će Mađarska biti spremna da primi do 10 milijardi kubnih metara na njenoj južnoj granici.

Naveo je da se uvek priča o diverzifikaciji izvora energije.

„Ali, kada bi trebalo da vam dam listu pozitivnih projekata u vezi sa tim u našem regionu, to bi bio veliki izazov. Ono što vidimo je da se prodaja ruskog gasa u Evropi povećava", rekao je mađarski ministar.

Kaže i da je prošle godine ruski „Gasprom" prodao 220 milijardi kubnih metara gasa u Evropi, a da je samo u Nemačkoj ta prodaja povećana za 9,5 odsto i dostigla je cifru od 58 milijardi kubnih metara.

„Državni interes je broj jedan uzimajući u obzir energetsku sigurnost i ispunićemo sve naše obaveze kako bismo omogućili da se diverzifikacija zaista dogodi u ovom delu Evrope", poručio je Sijarto.

Izrazio je uverenje da će današnja konferencija igrati važnu ulogu kada je reč o regionalnoj energetskoj sigurnosti, te pružio podršku integraciji Zapadnog Balkana u EU.

RTV