Mađarski ministar spoljnih i spoljnotrgovinskih odnosa Peter Sijarto dao je ekskluzivan intervju za RTV Pannon iz Subotice. Povod je bila zajednička sednica srpske i mađarske vlade. Razgovor je vođen pre održavanja sednice.

 

Prethodno veče se ministar spoljnih poslova Mađarske sastao sa ministrom spoljnih poslova Srbije Ivicom Dačićem na Paliću. Razgovor se vodio o odnosima dve države i o stanju u regionu. Sijarto je naglasio da i političko vođstvo Mađarske i Srbije žele da održe rad koji je doveo do toga da se međusobni odnosi razviju na nivo na kojem ranije nikada nisu bili. Nažalost, tokom proteklih godina se možemo prisetiti nekih istorijskih dubioza koje su uspešno prevaziđene i danas možemo da kažemo da je saradnja između Srbije i Mađarske primerna. „Mnogo više razloga postoji da mi Mađari i Srbi sarađujemo, nego da ne sarađujemo. Obe vlade i političko rukovodstvo imaju mandat društva i iz toga proizilazi da se imajući u vidu nacionalni interesi, koristi politika kao pokretačka snaga, a mađarski i srpski nacionalni interesi se podudaraju, naime interes Srbije je da Mađarska bude snažna. Mađarska je jedina država koja glasno i otvoreno podržava evrointegracije Srbije, a Mađarskoj je interes da Srbija bude snažna, naime snažna Srbija je stabilizator cele regije zapadnog Balkana, a mi Mađari kao neposredni susedi zapadnog Balkana tačno znamo kolika je razlika između mira i stabilnosti na zapadnom Balkanu i kada ga nema" – rekao je šef mađarske diplomatije.


Za današnju zajedničku sednicu dve vlade pripremljeno je 11 sporazuma među kojima je Peter Sijarto kao najznačajniji ocenio onaj o saobraćaju, rekavši kako trenutno između Mađarske i Srbije ima 8 graničnih prelaza, te da je prosečna udaljenost između njih 21 kilometar, što je mnogo bolje nego što je bilo ranije, a cilj je da se svake godine preda na korišćenje novi granični prelaz i poveća kapacitet, ne samo sa 12-časovnim već i 24-časovnim radnim vremenom, a otvaranje sledećeggraničnog prelaza biće Rabe-Kubekhaza. Ovo se dešava sa manjim opterećenjem za srpsku stranu, jer se radi o šengenskom kodeksu. Danas će se postići sporazum da od prvog septembra počinje sa radom granični prelaz Rabe-Kubekhaza. Osim toga radi se o sporazumu obnove i razvoja železničke pruge Segedin-Subotica-Baja, za koji je rekao da mađarski poslanik Janoš Lazar u ime vlade vodi pregovore sa železnicama Srbije te da je sasvim realno očekivati da se do 2022. godine ostvari pruga Segedin-Subotica, a kasnije i do Baje. Pored toga će se potpisati brojni važni sporazumi iz oblasti evrointegracija koje je Mađarska i do sada odlučno podržavala. Ne prihvatamo da se EU ne može proširivati do 2025. godine, ne prihvatamo da se godišnje otvara samo po jedno-dva poglavlja, ne prihvatamo većinu u Briselu koja se zalaže protiv daljeg proširenja EU. „Tako da oni koji traže sadržaje u dokumentima koje ćemo danas da potpišemo sigurno neće biti razočarani" – naglasio je Peter Sijarto. On je potvrdio i da postoji napredak u planiranju železničke pruge Beograd-Budimpešta.

Na pitanje koje su konkretne stvari koje se očitavaju kao dostizanje istorijskog vrhunca dobrosusedskih odnosa, Sijarto je odgovorio rekavši da je pre par godina neko rekao da će mađarska vlada putem budžetskih sredstava u vrednosti od 65 milijardi forinti (preko 20 miliona evra) podržati razvoj Vojvodine uz podršku vlade Srbije - onda bi ti ljudi verovatno bili ismejani ili bi ih čak poslali na lečenje, ali je to sada realnost. „Godine 2015. pokrenut je  program vojvođanskog ekonomskog razvoja, a pre toga je postignut sporazum sa tadašnjim premijerom, a sadašnjim predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem koji je obezbedio punu podršku. Naime, što više sredstava se potroši u Vojvodini, to je bolje za ekonomiju Srbije. Što  više novca se potroši na poreze ovde utoliko će ovdašnja zajednica materijalno i ekonomski biti jača. U protekle tri godine podržano je skoro jedanaest hiljada projekata, počev od malih projekata za poljoprivredna gazdinstva, kupovinu kuća na selu, do integracija poljoprivrede u okviru velikih preduzeća, u ukupnoj vrednosti od 65 milijardi forinti ovde u Vojvodini i 2,5 milijarde forinti za razvoj turizma koje ćemo da obezbedimo vojvođanskim Mađarima. Pored toga je jako važno videti da se mađarska privreda nalazi u dimenzionalnoj promeni kada već nije važno samo kolike investicije dolaze u državu, na sreću mnogo, već i to koliko mađarskih firmi može da ulaže u inostranstvu. Iz te perspektive Srbija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora se nalaze u fokusu. Dakle, mađarske firme koje su namerile da investiraju ovde ćemo da podržimo budžetskim sredstvima, u prvom krugu
sa 10 milijardi forinti (preko 30 miliona evra)", kazao je Sijarto i dodao da su brojne mađarske firme zainteresovane za ulaganja u Srbiji, ne samo u Vojvodini već u celini. Pored toga je na susretu na vrhu dveju vlada potpisan sporazum o tehničkoj pomoći vezano za pomoć u razvoju infrastrukture Srbije, planiranje se finansira iz mađarskih izvora, a realizaciju će voditi mađarska i srpska preduzeća, a osnovan je i fond za to i iz toga se vide brojni konkretni primeri koji pokazuju da se političke veze Srbije i Mađarske popravljaju i da to ima i ekonomsku dimenziju. Peter Sijarto je podsetio i na nedavno postavljanje kamena temeljca pogona za preradu malina u Arilju, kao i na razvoj OTP banke.

Govoreći o političkim procesima u Evropskoj uniji, Peter Sijarto je rekao da će migrantsko pitanje odrediti sudbinu Evrope, te je ukazao da su stvorena paralelna društva i da se menja sastav stanovništva Evrope. On je pozvao i vojvođanske Mađare koji su dvojni državljani da učestvuju na izborima za Evropski parlament i pruže podršku zaustavljanju ilegalnih migracija.

Pannon RTV